Kameni svati

Kameni svati su skupina dolomitnih stijena osovljenih na zapadnom rubu Medvednice, neposredno iznad sela Jablanovca.

 

Prema narodnoj predaji, stijene su nastale tako što je majka nekog mladoženje, nezadovoljna budućom snahom, kletvom okamenila svatove. Inače priču o ukletim ili okamenjenim svatovima u umjetničkoj književnosti najsnažnije je otpjevao August Šenoa 1869. godine. Najstariju obradu ove srednjevjekovne priče dao je grof Ivan Sermage, nekadašnji gospodar Susedgrada, koji je 1819. godine na njemačkom jeziku objavio legendu o kamenim svatovima u austrijskim novinama. Na hrvatskom jeziku prvi je spomen o kamenim svatovima jedno pismo 1842. (potpis: Ljudemil), nađeno u Vrazovoj književnoj ostavštini.

 

Na udaljenosti 5' od vrha je planinarska kuća Kameni svati (480 m). Otvorena je nedjeljom, a od dežurnog se planinara može dobiti osvježenje i čaj. Kućom upravlja HPD Susedgrad. Izletnike koji Kamene svate posjete barem jedanput u svako godišnje doba HPD Susedgrad nagrađuje lijepom značkom. Posjet se dokazuje žigom koji se otiskuje u dnevnik obilaznice Četiri godišnja doba na Kamenim svatima. 

Planinarska staza broj 7 koja vodi iz Jablanovca na Kamene svate započinje u centru naselja na raskrsnici ceste Podsused-Bistra. Obično se automobil ostavlja tristotinjak metara dalje u naselju u ulici Kamenih svata uz spomenik Augusta Šenoe.

 

Staza se nastavlja cestom uz brdo koja uskoro skreće desno pa se penje pored vikendica i vinograda da bi nakon desetak minuta došli na klasičnu šumsku cestu koja laganim obilaskom uz brdo vodi prema vrhu. Ovaj je put poznat kao jedan od najblatnjavijih uspona na Medvednicu, no u suho vrijeme se pretvara u pravu šetnicu. Širok je i dobro «izvožen» šumskim vozilima pa se dobrim terencem može bez problema doći do same planinarske kuće, a do polovice puta i osobnim automobilom. Put cijelo vrijeme vodi kroz bukovu šumu pa nema vidika, osim na jednom dijelu kada se otvara pogled prema Zaprešiću i dalje na Samoborsko gorje.

 

Na 410 mnv šumska se cesta razdvaja u dva pravca. Lijevo se skreće prema Kamenitim svatima, a ravno put nastavlja prema Podsusedu. Ovim je pravcem dobro krenuti ako se želi posjetiti navodno najveća bukva na Medvednici. Strmim usponom se za desetak minuta dođe do nadstrešnice u šumi uz put i planinarsku stazu spojnog puta kroz Medvednicu. Od nadstrešnice treba se spustiti putem još pedesetak metara, a onda skrenuti desno na šumsku stazu te produžiti njom još tristotinjak metara pa se spustiti lijevo u duboku kotlinu do same bukve na 420 mnv.

 

Do bukve nema planinarske markacije, ali je smjer označen oznakama bijele boje. Najveća bukva na Medvednici je stvarno impresivno drvo, no slične primjerke bukve može se naći i u šumama na istočnoj Medvednici.

 

U koliko niste zainteresirani za bukvu, na raskrsnici šumskih putova skreće se lijevo i nakon nekoliko strmih metara, staza postaje položenija. Odavde se jednim kraćim dijelom staza odvaja od puta i usporedno s njim za 10 minuta stiže se do planinarske kuće Kameni svati koja se nalazi na 480 mnv.

 

Staza uz kuću nastavlja na hrbat brda i dalje vodi po njemu do vrha Kamenih svata. Tako ste došli do prekrasnog vidikovca na Kamenim svatima s kojega se pruža jedan od najljepših pogleda s Medvednice.

 

Pepa net j.d.o.o., Šaškovečka 10, 10370 Dugo Selo, T: 01.2751.759, M: 098.304.734 E: info@upoznajmo.com

© Pepa net j.d.o.o. Sva prava pridržana.